Sentence krivično pravo > Procesno

SUDSKA REHABILITACIJA

Postupak zakonske rehabilitacije se sprovodi samo u slučaju kada lice, pre osude na koju se odnosi zahtev, nije bilo osuđivano ili se po zakonu smatra neosuđivanim. U skladu sa tim, potrebno je utvrditi podatke o osuđivanosti okrivljenog da bi bilo jasno da li u konkretnom slučaju o zahtevu za rehabilitaciju postupa organ uprave koji vodi kaznenu evidenciju (zakonska rehabilitacija) ili nadležni sud, odnosno veće istog u skladu sa članom 21 st.4 ZKP (sudska rehabilitacija).

 

            Iz obrazloženja:

 

            Pogrešno je prvostepeni sud odbacio kao preuranjen zahtev za rehabilitaciju osuđenog S.D. po pravnosnažnoj presudi Opštinskog suda u Novom Sadu od 01.06.2009. godine, kojom je isti oglašen krivim zbog izvršenja krivičnog dela iz člana 204 stav 1 KZ u vezi člana 30 KZ i osuđen na kaznu u trajanju od 6 meseci, uslovno na 2 godine. Prvostepeni sud u obrazloženju rešenja kojim odbacuje zahtev za rehabilitaciju navodi da je zahtev preuranjen, jer se postupak za zakonsku rehabilitaciju pokreće po službenoj dužnosti od strane organa nadležnog za vođenje kaznene evidencije, pa tek ukoliko ovaj organ uprave ne odluči u roku od 30 dana od dana podnošenja zahteva, osuđeni je ovlašćen da traži od suda, koji je doneo prvostepenu presudu, da donese rešenje o rehabilitaciji. Kako branilac osuđenog nije uz molbu za rehabilitaciju priložio i dokaz da se prethodno obratio navedenom organu uprave, niti da je prošao rok od 30 dana u okviru koga je organ uprave bio dužan da postupi, prvostepeni sud je odbacio zahtev branioca osuđenog kao preuranjen u skladu sa čl.572 st.2 i 3 ZKP.

 

            Prvostepeni sud je donošenjem ovog rešenja propustio da na pravi način i u potpunosti opredeli odlučnu činjenicu, a koja se odnosi na raniju osuđivanost osuđenog S. D. Pre donošenja pobijanog rešenja sud je propustio da pribavi izvod iz kaznene evidencije za osuđenog S.D., na osnovu koga bi se utvrdilo da li treba primeniti odredbe o zakonskoj ili sudskoj rehabilitaciji. Branilac osuđenog u žalbenim navodima iznosi da je osuđeni višestuko osuđivano lice, pa je sud te navode morao i proveriti putem izvoda iz kaznene evidencije. Ukoliko se iz izvoda iz kaznene evidencije to i utvrdi, sud bi mogao primeniti samo odredbe postupka za sudsku rehabilitaciju.

 

            Na osnovu odredbe člana 100 KZ, ako je neko lice više puta osuđivano, može se rehabilitovati samo ako su ispunjeni uslovi iz člana 98. (zakonska rehabilitacija) i 99. (sudska rehabilitacija) KZ i to u pogledu svakog krivičnog dela za koje je osuđen. Pri oceni da li će se u takvom slučaju dati rehabilitacija sud će uzeti u obzir okolnosti iz člana 99 st. 2 KZ.

 

            Greška prvostepenog suda prilikom donošenja pobijanog rešenja o odbačaju zahteva za rehabilitaciju se ogleda i u tome da je sud bio dužan da meritorno odluči o podnetom zahtevu u smislu osnovanosti ili neosnovanosti istog. U odredbama ZKP koje se odnose na sudsku rehabilitaciju nije predviđena mogućnost odbacivanja zahteva za rehabilitaciju po osnovu preuranjenosti istog.

 

 

( Rešenje Višeg suda u Novom Sadu br. Kž2 184/15 od 30.04.2015. godine kojim je ukinuto rešenje Osnovnog suda u Novom Sadu br.Kv 553/15 od 02.04.2015. godine )

 

 

 

                                                                         autor sentence: Sonja Brankov

                                                Izdvojeno iz sudske prakse Višeg suda u Novom Sadu