Sentence građansko pravo > Parnični postupak

ŽALBA PROTIV REŠENjA O MESNOJ NENADLEŽNOSTI SUDA

Rešenje kojim se jedan sud oglašava mesno nenadležnim je rešenje kojim se okončava postupak pred tim sudom. Zato je protiv tog rešenja, kojim se postupak okončava pred sudom koji rešenje donosi, dozvoljena posebna žalba i može se pobijati ne samo zbog bitnih povreda iz člana 374. stav 2. ZPP, kako je to propisano članom 479. ZPP, jer se one odnose na rešenja o okončanju parnice.


Iz obrazloženja:


Tužena je u odgovoru na tužbu podnetu radi naknade štete istakla prigovor mesne nenadležnosti Osnovnog suda u Novom Sadu, navodeći da je, na osnovu prebivališta tužioca opšte mesno nadležan Osnovni sud u Vrbasu. Postupajući po prigovoru tuženog, Osnovni sud u Novom Sadu se rešenjem oglasio mesno nenadležnim, određujući da se spisi predmeta dostave Osnovnom sudu u Vrbasu, kao stvarno i mesno nadležnom sudu, na dalji postupak i odlučivanje. U delu predviđenom za pouku o pravnom leku konstatovano je da, shodno članu 478. ZPP-a nije dato pravo na žalbu na ovo rešenje. Protiv navedenog rešenja tužilac je izjavio žalbu zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava. Postupajući po žalbi, prvostepeni sud je doneo pobijano rešenje kojim je odbacio žalbu tužioca, sa obrazloženjem da se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrednosti, te da u smislu odredbi člana 467. i 478. ZPP-a, protiv pobijanog rešenja nije dozvoljena posebna žalba, s obzirom na to, da se njime postupak ne okončava.

 

Osnovano se žalbom tužioca pobija rešenje o odbacivanju žalbe ukazivanjem da je žalba dozvoljena. Naime, odredbom člana 478. stav 1. ZPP propisano je da je u postupku o sporovima male vrednosti dozvoljena posebna žalba samo protiv rešenja kojim se okončava postupak. Dakle, u ovom članu, koji uređuje dozvoljenost posebne žalbe protiv rešenja donetog u sporu male vrednosti, korišćen je termin "rešenje kojim se okončava postupak". U članu 479. istog zakona, koji uređuje dozvoljenost razloga za žalbu protiv odluka donetih u sporu male vrednosti, propisano je da presuda ili rešenje kojim se okončava parnica u postupku o sporovima male vrednosti može da se pobija samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. ovog zakona i zbog pogrešne primene materijalnog prava. Dakle, ovde se koristi termin "rešenje kojim se okončava parnica". Pojmovi rešenja kojim se okončava postupak i rešenja kojim se okončava parnica nisu identični. Rešenje o okončanju parnice predstavlja rešenje kojim se okončava postupak, ali ne i obratno. Rešenje kojim se okončava postupak može biti doneto i pre nego što je parnica počela da teče. Rešenje kojim se jedan sud oglašava mesno nenadležnim je rešenje kojim se okončava postupak pred tim sudom. Zato je protiv tog rešenja kojim se postupak okončava pred sudom koji rešenje donosi, dozvoljena posebna žalba i može se pobijati ne samo zbog bitnih povreda iz člana 374. stav 2. ZPP, kako je to propisano članom 479. ZPP, jer se one odnose na rešenja o okončanju parnice. Ovo tim pre što pogrešna primena odredaba o mesnoj nadležnosti predstavlja i povrede iz člana 374. stav 1. Zakona o parničnom postupku. U suprotnom, ako bi se smatralo da žalba protiv rešenja kojim se sud oglašava mesno nenadležnim nije dozvoljena, u žalbi izjavljenoj protiv konačne odluke, presude ili rešenja kojim se parnica okončava u sporu male vrednosti, na ove povrede se ne bi moglo ukazivati na osnovu člana 479. Zakona o parničnom postupku. Time bi stranci, bilo tužiocu, bilo tuženom, moglo biti povređeno pravo na pravično suđenje. Od dostupnosti suda stranci, zavisi i njeno pravo raspravljanja, a to je posebno važno u sporovima male vrednosti zbog ograničene mogućnosti iznošenja činjenica i predlaganja dokaza, a na šta se u pozivu stranke i upozoravaju prema članu 473. ZPP.

 

Prema tome, posebna žalba tužioca protiv rešenja kojim se prvostepeni sud oglasio nenadležnim jeste dozvoljena, nasuprot stanovištu prvostepenog suda, zbog čega je ovaj sud ukinuo pobijano rešenje o odbačaju tužbe.

 

           (Rešenje Višeg suda u Novom Sadu, poslovni broj Gž 10910/22 od 18.01.2023. godine)

                                   Sentencu sastavila: Nevena Maksimović, samostalni savetnik